Glas za neradnu (ili pošteno plaćenu) nedjelju

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

 

Glas za neradnu (ili pošteno plaćenu) nedjelju

050.000
  29.335
 
29.335 potpisa do sad. Pomozite nam prikupiti 50.000 potpisa.

Glas za neradnu (ili pošteno plaćenu) nedjelju

30. lipnja 2017.

Održan okrugli stol „(Ne)radna nedjelja - slobodan dan i prihvatljivi modeli rada nedjeljom“

----------------------------------------------------------------

Marijana Petir potpisala je peticiju međunarodne platforme CitizenGo kojom se u Hrvatskoj zahtijeva izmjena Zakona o radu te uvođenje neradne nedjelje i primjerene naknade za one koji rade nedjeljom i blagdanima.

U RH između 30.000 – 40.000 radnika radi nedjeljom i blagdanima bez gotovo ikakve novčane naknade koja je prikladna za rad „slobodnim danima“! To omogućuje hrvatski Zakon o radu koji se smatra jednim od najliberalnijih zakona koji daje slobodu poslodavcu samostalno odlučivanje o radnom vremenu, a da pri tome nedjelje i blagdane može platiti samo 1kn više jer hrvatsko zakonodavstvo ne propisuje minimalni iznos naknade za rad nedjeljom i blagdanom.

U Hrvatskoj poslodavac može odrediti radno vrijeme od 0-24 sata i tu ima potpunu slobodu koju mu je dala država.

Takvo neprimjereno radno vrijeme ostavlja velike tragove na zdravstveno stanje radnika koji su tome izloženi. Prema istraživanju objavljenom u American Journal of Epidemiology duže radno vrijeme je povezano s nepovoljnim ishodom na zdravlje jer može izazvati kardiovaskularne bolesti, dijabetes, depresiju, demenciju... Primjereno radno vrijeme je izuzetno važno radi očuvanja kognitivnih funkcija radnika i njegove produktivnosti na radnome mjestu.

Važnost očuvanja zdravlja i društvenog blagostanja kroz primjereno radno vrijeme i slobodan dan u tjednu su za razliku od Hrvatske uvidjele mnoge uređene države poput Austrije, koja ima 5 i više puta veću kupovnu moć od Hrvatske, nema tako liberalno vrijeme kao Hrvatska. Slično je i sa Slovenijom, Njemačkom, Švicarskom, Mađarskom. 

Zanimljivo je da je rad trgovina nedjeljom u Njemačkoj zabranjen od 1956. godine, a zabranjen je i u Austriji, gdje nedjeljom rade samo trgovine oko kolodvora i benzinske crpke. Također, susjedna država Italija zabranjuje rad nedjeljom s iznimkom da lokalne vlasti mogu odrediti iznimku u sezoni, dok se rad nedjeljom u drugoj susjednoj državi Sloveniji ograničio  samo na deset nedjelja u godini.

Također, prema istraživanju koje je provela zastupnica Marijana Petir i tvrtke MediaNet za neradnu nedjelju izjasnilo se 94 % građana u kontinentalnoj Hrvatskoj, 88 % u Primorju, Lici, Dalmaciji i jugu Hrvatske dok je u Zagrebu 87 % građana za uvođenje slobodne nedjelje.

Neradna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme su od velikog značenja za građane i radnike RH zbog sljedećih razloga:

  • Doprinosti očuvanju zdravlja radnika i poštivanju njihovog dostojanstva – što potvrđuju istraživanje American Journal of Epidemiology  koje navodi da osobe koje rade 55 ili više sati tjedno slabije odgovaraju na mentalne zadatke i manju su produktivni za razliku od onih koji rade 40h tjedno.
  • Osigurava dan za obitelj i bližnje
  • Doprinosi usklađivanju obiteljskog i privatnog života
  • Poštivanjem slobodnoga dana dobiva društvo i gospodarstvo u cjelini

Onima koji žele raditi nedjeljom i blagdanima potrebno je osigurati 100% veće naknade plaće za rad nedjeljom.

Ne osiguravanje primjerenog radnog vremena sa slobodnim danom rezultira kaosom, premorenim i frustriranim radnicima, mahom žene koje ne mogu imati slobodan dan u tjednu za svoju obitelji, a niti su pošteno plaćena za rad nedjeljom. Takve rezultate treba otkloniti i staviti nedjelju i blagdane pod nadzor kako bi osigurali društvenu stabilnost, posebice stabilnost među obiteljima i očuvali zdravlje radnika.

Budimo glas za one kojima je to potrebno – radnicima koji rade nedjeljom i blagdanom bez gotovo ikakve naknade!

SAZNAJTE VIŠE:

Ustav Republike Hrvatske

Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj

90% građana Hrvatske za neradnu nedjelju trgovina

Hrvatska: radnici u trgovinama moraju raditi nedjeljom i prekovremeno, mnogi bez naknade

Za razliku od Hrvatske, u EU postoje države koje su zabranile rad trgovina nedjeljom i blagdanima – pročitajte koje!

Rad nedjeljom je jedan od sofisticiranijih načina porobljavanja društva

[ENGLESKI] Long Working Hours and Cognitive Function: The Whitehall II Study

+ Letter to:

Sada potpišite peticiju!

 
Please enter your first name
Please enter your last name
Please enter your email
Please enter your country
Please enter your zip code
CitizenGO će štititi vašu privatnost i slati vam obavijesti o ovoj i drugim kampanjama.

Za dostojanstvo i zdravlje svakog radnika

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Ulica grada Vukovara 78
10 000 Zagreb

n/z mr. sc. Marko Pavić

Poštovani ministre Paviću,

u Hrvatskoj nedjeljom i blagdanima radi oko 40 000 radnica i radnika. Oni najčešće rade bez gotovo ikakve novčane naknade jer Zakon o radu, Zakon o trgovini, kao ni Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ne propisuje iznos naknade plaće za rad blagdanima, a niti nedjelju ne prepoznaje kao dan za koji bi trebala biti isplaćena naknada ili osiguran drugi dan odmora. U Hrvatskoj dakle nedjeljom radi čak 36,7% radnika, dok je europski prosjek 25.3 %.

Hrvatski Zakon o radu jedan je od najliberalnijih zakona koji reguliraju pitanje radnih prava, te omogućuje poslodavcima samostalno određivanje radnog vremena ne vodeći računa o zdravlju radnika i dostojanstvenom radu. Ekonomski snažnije države poput Austrije, Belgije, Njemačke, Francuske i Nizozemske uvele su neradne nedjelje i blagdane jer neprimjereno radno vrijeme, koje ne osigurava radniku neradnu nedjelju, utječe na zdravlje i produktivnost rada, a time gospodarstvu ne osigurava dugoročan prosperitet. Istraživanje objavljeno u American Journal of Epidemiology navodi da je duže radno vrijeme povezano s nepovoljnim ishodom na zdravlje radnika jer može izazvati kardiovaskularne bolesti, dijabetes, depresiju, demenciju. Dakle, primjereno radno vrijeme čuva kognitivne funkcije radnika i njegovu produktivnost na radnome mjestu, a Ustav RH jamči pravo na zdrav život (čl. 70).

Republika Hrvatska se Zakonom o potvrđivanju ugovora između Sv. Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima obvezala poštovati nedjelju kao neradni dan (čl. 9), dok je istraživanje javnog mnijenja građana o uvođenju neradne nedjelje te navikama kupovanja nedjeljom koje je provela hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u suradnji s tvrtkom MediaNet pokazalo kako 90% građana Republike Hrvatske smatra da bi trebalo uvesti neradnu nedjelju u trgovinama. Udruženja poslodavaca bi također bila spremna podržati neradnu nedjelju uz točna pravila i jasno utvrđene iznimke.

Stoga ovim putem od vas tražimo zakonske izmjene koje će osigurati poštivanje neradne nedjelje i blagdana za sve radnike, a za one koji žele raditi nedjeljom, primjerenu naknadu u iznosu od 100% dnevne radne satnice.

S poštovanjem,
[Ime i prezime]

Glas za neradnu (ili pošteno plaćenu) nedjelju

Sada potpišite peticiju!

050.000
  29.335
 
29.335 potpisa do sad. Pomozite nam prikupiti 50.000 potpisa.