MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA
Glas za neradnu (ili pošteno plaćenu) nedjelju
Glas za neradnu (ili pošteno plaćenu) nedjelju
Međunarodni dan obitelji – gotovo 50 posto zaposlenih u Hrvatskoj radi prekovremeno
Potpisivanjem ove peticije, šaljete e-poštu Ministarstvu rada sa sadržajem koji možete pročitati s desne strane.
38 830 potpisa za neradnu nedjelju bez pozitivnog odgovora Ministarstva rada
Petir pozvala Vladu RH da zakonski osigura slobodnu nedjelju za zaposlene
Trgovci imaju pravo na neradne nedjelje i blagdane
Dubrovački trgovački lanac Pemo uvodi neradnu nedjelju
30. lipnja 2017.
Održan okrugli stol „(Ne)radna nedjelja - slobodan dan i prihvatljivi modeli rada nedjeljom“
----------------------------------------------------------------
U RH između 30.000 – 40.000 radnika radi nedjeljom i blagdanima bez gotovo ikakve novčane naknade koja je prikladna za rad „slobodnim danima“! To omogućuje hrvatski Zakon o radu koji se smatra jednim od najliberalnijih zakona koji daje slobodu poslodavcu samostalno odlučivanje o radnom vremenu, a da pri tome nedjelje i blagdane može platiti samo 1kn više jer hrvatsko zakonodavstvo ne propisuje minimalni iznos naknade za rad nedjeljom i blagdanom.
U Hrvatskoj poslodavac može odrediti radno vrijeme od 0-24 sata i tu ima potpunu slobodu koju mu je dala država.
Takvo neprimjereno radno vrijeme ostavlja velike tragove na zdravstveno stanje radnika koji su tome izloženi. Prema istraživanju objavljenom u American Journal of Epidemiology duže radno vrijeme je povezano s nepovoljnim ishodom na zdravlje jer može izazvati kardiovaskularne bolesti, dijabetes, depresiju, demenciju... Primjereno radno vrijeme je izuzetno važno radi očuvanja kognitivnih funkcija radnika i njegove produktivnosti na radnome mjestu.
Važnost očuvanja zdravlja i društvenog blagostanja kroz primjereno radno vrijeme i slobodan dan u tjednu su za razliku od Hrvatske uvidjele mnoge uređene države poput Austrije, koja ima 5 i više puta veću kupovnu moć od Hrvatske, nema tako liberalno vrijeme kao Hrvatska. Slično je i sa Slovenijom, Njemačkom, Švicarskom, Mađarskom.
Zanimljivo je da je rad trgovina nedjeljom u Njemačkoj zabranjen od 1956. godine, a zabranjen je i u Austriji, gdje nedjeljom rade samo trgovine oko kolodvora i benzinske crpke. Također, susjedna država Italija zabranjuje rad nedjeljom s iznimkom da lokalne vlasti mogu odrediti iznimku u sezoni, dok se rad nedjeljom u drugoj susjednoj državi Sloveniji ograničio samo na deset nedjelja u godini.
Također, prema istraživanju koje je provela zastupnica Marijana Petir i tvrtke MediaNet za neradnu nedjelju izjasnilo se 94 % građana u kontinentalnoj Hrvatskoj, 88 % u Primorju, Lici, Dalmaciji i jugu Hrvatske dok je u Zagrebu 87 % građana za uvođenje slobodne nedjelje.
Neradna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme su od velikog značenja za građane i radnike RH zbog sljedećih razloga:
- Doprinosti očuvanju zdravlja radnika i poštivanju njihovog dostojanstva – što potvrđuju istraživanje American Journal of Epidemiology koje navodi da osobe koje rade 55 ili više sati tjedno slabije odgovaraju na mentalne zadatke i manju su produktivni za razliku od onih koji rade 40h tjedno.
- Osigurava dan za obitelj i bližnje
- Doprinosi usklađivanju obiteljskog i privatnog života
- Poštivanjem slobodnoga dana dobiva društvo i gospodarstvo u cjelini
Onima koji žele raditi nedjeljom i blagdanima potrebno je osigurati 100% veće naknade plaće za rad nedjeljom.
Ne osiguravanje primjerenog radnog vremena sa slobodnim danom rezultira kaosom, premorenim i frustriranim radnicima, mahom žene koje ne mogu imati slobodan dan u tjednu za svoju obitelji, a niti su pošteno plaćena za rad nedjeljom. Takve rezultate treba otkloniti i staviti nedjelju i blagdane pod nadzor kako bi osigurali društvenu stabilnost, posebice stabilnost među obiteljima i očuvali zdravlje radnika.
Budimo glas za one kojima je to potrebno – radnicima koji rade nedjeljom i blagdanom bez gotovo ikakve naknade!
SAZNAJTE VIŠE:
Za dostojanstveno radno vrijeme i slobodnu nedjelju
Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj
90% građana Hrvatske za neradnu nedjelju trgovina
Hrvatska: radnici u trgovinama moraju raditi nedjeljom i prekovremeno, mnogi bez naknade
Rad nedjeljom je jedan od sofisticiranijih načina porobljavanja društva
[ENGLESKI] Long Working Hours and Cognitive Function: The Whitehall II Study
Complete your signature
Sada potpišite peticiju!
Za dostojanstvo i zdravlje svakog radnika
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Ulica grada Vukovara 78
10 000 Zagreb
n/z mr. sc. Marko Pavić
Poštovani ministre Paviću,
u Hrvatskoj nedjeljom i blagdanima radi oko 40 000 radnica i radnika. Oni najčešće rade bez gotovo ikakve novčane naknade jer Zakon o radu, Zakon o trgovini, kao ni Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ne propisuje iznos naknade plaće za rad blagdanima, a niti nedjelju ne prepoznaje kao dan za koji bi trebala biti isplaćena naknada ili osiguran drugi dan odmora. U Hrvatskoj dakle nedjeljom radi čak 36,7% radnika, dok je europski prosjek 25.3 %.
Hrvatski Zakon o radu jedan je od najliberalnijih zakona koji reguliraju pitanje radnih prava, te omogućuje poslodavcima samostalno određivanje radnog vremena ne vodeći računa o zdravlju radnika i dostojanstvenom radu. Ekonomski snažnije države poput Austrije, Belgije, Njemačke, Francuske i Nizozemske uvele su neradne nedjelje i blagdane jer neprimjereno radno vrijeme, koje ne osigurava radniku neradnu nedjelju, utječe na zdravlje i produktivnost rada, a time gospodarstvu ne osigurava dugoročan prosperitet. Istraživanje objavljeno u American Journal of Epidemiology navodi da je duže radno vrijeme povezano s nepovoljnim ishodom na zdravlje radnika jer može izazvati kardiovaskularne bolesti, dijabetes, depresiju, demenciju. Dakle, primjereno radno vrijeme čuva kognitivne funkcije radnika i njegovu produktivnost na radnome mjestu, a Ustav RH jamči pravo na zdrav život (čl. 70).
Republika Hrvatska se Zakonom o potvrđivanju ugovora između Sv. Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima obvezala poštovati nedjelju kao neradni dan (čl. 9), dok je istraživanje javnog mnijenja građana o uvođenju neradne nedjelje te navikama kupovanja nedjeljom koje je provela hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u suradnji s tvrtkom MediaNet pokazalo kako 90% građana Republike Hrvatske smatra da bi trebalo uvesti neradnu nedjelju u trgovinama. Udruženja poslodavaca bi također bila spremna podržati neradnu nedjelju uz točna pravila i jasno utvrđene iznimke.
Stoga ovim putem od vas tražimo zakonske izmjene koje će osigurati poštivanje neradne nedjelje i blagdana za sve radnike, a za one koji žele raditi nedjeljom, primjerenu naknadu u iznosu od 100% dnevne radne satnice.
Za dostojanstvo i zdravlje svakog radnika
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Ulica grada Vukovara 78
10 000 Zagreb
n/z mr. sc. Marko Pavić
Poštovani ministre Paviću,
u Hrvatskoj nedjeljom i blagdanima radi oko 40 000 radnica i radnika. Oni najčešće rade bez gotovo ikakve novčane naknade jer Zakon o radu, Zakon o trgovini, kao ni Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ne propisuje iznos naknade plaće za rad blagdanima, a niti nedjelju ne prepoznaje kao dan za koji bi trebala biti isplaćena naknada ili osiguran drugi dan odmora. U Hrvatskoj dakle nedjeljom radi čak 36,7% radnika, dok je europski prosjek 25.3 %.
Hrvatski Zakon o radu jedan je od najliberalnijih zakona koji reguliraju pitanje radnih prava, te omogućuje poslodavcima samostalno određivanje radnog vremena ne vodeći računa o zdravlju radnika i dostojanstvenom radu. Ekonomski snažnije države poput Austrije, Belgije, Njemačke, Francuske i Nizozemske uvele su neradne nedjelje i blagdane jer neprimjereno radno vrijeme, koje ne osigurava radniku neradnu nedjelju, utječe na zdravlje i produktivnost rada, a time gospodarstvu ne osigurava dugoročan prosperitet. Istraživanje objavljeno u American Journal of Epidemiology navodi da je duže radno vrijeme povezano s nepovoljnim ishodom na zdravlje radnika jer može izazvati kardiovaskularne bolesti, dijabetes, depresiju, demenciju. Dakle, primjereno radno vrijeme čuva kognitivne funkcije radnika i njegovu produktivnost na radnome mjestu, a Ustav RH jamči pravo na zdrav život (čl. 70).
Republika Hrvatska se Zakonom o potvrđivanju ugovora između Sv. Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima obvezala poštovati nedjelju kao neradni dan (čl. 9), dok je istraživanje javnog mnijenja građana o uvođenju neradne nedjelje te navikama kupovanja nedjeljom koje je provela hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u suradnji s tvrtkom MediaNet pokazalo kako 90% građana Republike Hrvatske smatra da bi trebalo uvesti neradnu nedjelju u trgovinama. Udruženja poslodavaca bi također bila spremna podržati neradnu nedjelju uz točna pravila i jasno utvrđene iznimke.
Stoga ovim putem od vas tražimo zakonske izmjene koje će osigurati poštivanje neradne nedjelje i blagdana za sve radnike, a za one koji žele raditi nedjeljom, primjerenu naknadu u iznosu od 100% dnevne radne satnice.
