NERADNA NEDJELJA
Hrvatska za neradnu nedjelju!
Hrvatska za neradnu nedjelju!
Prema anketama, 70 posto građana ne želi raditi nedjeljom. Ipak, tisuće zaposlenih u Hrvatskoj često rade nedjeljom.
Rad nedjeljom strašno utječe na obitelji; možda u svojoj obitelji i vi to osjećate!
Majke koje rade u trgovinama ne mogu nedjelju provesti sa svojom djecom; djeca su lišena oba roditelja, to je nepopravljivo.
Nedjelja mora biti dan za obitelj.
To je upravo ono što nam je premijer obećao prije izbora… Pomozite mi da ga pozovem na odgovornost potpisivanjem ove peticije ODMAH!
Hrvatski savez za nedjelju je uoči parlamentarnih izbora 2020. godine uputio otvoreno pismo svim strankama te obrazložio zašto rad nedjeljom treba ograničiti tj. regulirati. Ovo su neke od točaka:
- Podaci Ministarstva financija RH – Porezni odjel (ISPU), objavljeni u travnju 2018., pokazuju da je promet u trgovinama nedjeljom najmanji, unatoč uvriježenoj praksi rada trgovina nedjeljom.
- Slobodna nedjelja za sve one djelatnosti čiji rad nije nužan za nesmetano održavanje i odvijanje društvenih funkcija poglavito je društveno pitanje, pitanje civilizacijskog i kulturnog dosega i pitanje temeljnih društvenih vrijednosti.
- Državni zavod za statistiku iskazuje da je u veljači 2018. u trgovini radilo 103.487 žena, od kojih 76.543 u maloprodaji (71%). Prema podacima istog Zavoda, 2010. godine 61% zaposlenih žena u trgovini bilo je mlađe od 40 godina, a čak 47% imalo je između 18 i 34 godine.
- u Hrvatskoj se često kao argument za potrebu rada trgovina nedjeljom navodi naša orijentiranost na turizam. Najveći broj naših turista dolazi iz zemalja u kojima se nedjeljom ne radi, pa ih ne bi iznenadilo niti da je to slučaj u Hrvatskoj.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u javnu raspravu poslalo je u srpnju prošle godine prijedlog izmjena Zakona o trgovini, kojim uz ostalo regulira radno vrijeme trgovina od ponedjeljka do subote, a trgovci bi mogli izabrati 16 nedjelja tijekom kojih bi radili.
Da rad nedjeljom nema nikakve efekte na ekonomskoj i trgovačkoj strani, dokaz je i hrvatskoj javnosti poznat primjer trgovačkog lanca koji je prije više od tri godine odlučio zatvoriti svoje prodavaonice nedjeljom: KTC. Unatoč tomu, prihodi i prodaja ovom trgovačkom lancu rastu: 2021. godine ostvario je 1,7 milijardi kuna poslovnih prihoda, tj. rast od šesto posto u odnosu na prethodnu godinu; prosječna neto plaća zaposlenih lani bila je oko 6400 kuna mjesečno.
Reguliranje odnosno ograničavanje rada nedjeljom u skladu je i s Direktivom o ravnoteži poslovnog i privatnog života koju je usvojio EP i koja mora biti implementirana u zakonodavstva članica do 2022. Neravnotežom između poslovnog i privatnog života osobito su pogođeni radnici u maloprodaji u kojoj u nas radi oko 82.000 tisuće žena.
Različita sociološka istraživanja, uključujući i ono koje je za potrebe Hrvatskoga saveza za nedjelju provela IPSOS agencija (2017.), pokazuju petnaestogodišnje kontinuirano većinsko opredjeljenje naših građana za slobodnu nedjelju (60% do 80%).
U zemljama članicama EU praksa je raznolika: rad nedjeljom, uz neke izuzetke, brane Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Luksemburg, a propisani broj nedjelja godišnje u kojima trgovine mogu raditi imaju Poljska, Nizozemska, Slovenija, Španjolska.
No, rad nedjeljom itekako ima efekt, i to negativan, na sociološkoj, ljudskoj strani i utjecaju na obitelj:
“Majke koje rade u trgovinama ne mogu nedjelju provesti sa svojom djecom, djeci su uskraćena oba roditelja, to je nenadoknadivo (...) Nedjelja je dan za obitelj – upravo to su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje navodili hrvatski građani koji su sudjelovali u istraživanju kojega sam provela u veljači 2019., a koje je pokazalo da se više od 80% hrvatskih građana zalaže za uvođenje neradne nedjelje,” izjavila je bivša hrvatska eurozastupnica Marijana Petir.
Također, različita istraživanja potvrđuju kako je duže radno vrijeme povezano s nepovoljnim ishodom na zdravlje radnika jer može izazvati kardiovaskularne bolesti, dijabetes, depresiju, demenciju itd.
“Nedjelja je nešto puno više od jednog radnog dana, ona treba pripadati radniku i njegovoj obitelji, da ju planira kako želi”, smatra predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić.
Potpišite peticiju i zatražite od premijera da ispuni svoje predizborno obećanje! Ne smijemo dopustiti da i ovoga puta sve ostane samo na riječima.
O nama ovisi hoće li nas vlada i premijer čuti. Najmanje što možemo učiniti je potpisati peticiju i ujedno se suzdržati od odlaska u kupnju nedjeljom i blagdanima te tako iskazati solidarnost sa onim sugrađanima koji su prisiljeni raditi nedjeljom i blagdanima.